Na inicijativu Matice hrvatske hrvatska Vlada izradila je i Hrvatskom saboru na donošenje predložila Zakon o hrvatskom koji ga je gotovo dvotrećinskom većinom usvojio na sjednici 26. siječnja 2024.
Zakon o hrvatskom jeziku u „Narodnim novinama“ je objavljen 7. veljače 2024., a na snagu je stupio osmoga dana od dana objave.
Zakonom se utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika i osigurava sustavna i stručna skrb o jeziku, te se ne regulira privatna komunikacija.
Hrvatska Vlada obvezala se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom jeziku osnovati Vijeće za hrvatski jezik kao savjetodavno tijelo čiji je rad usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika. Kandidate za članove Vijeća, uključujući i predsjednika, predložili su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Institut za hrvatski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, javna sveučilišta u Hrvatskoj, Hrvatsko filološko društvo, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH.
Vijeće je osnovano 1. kolovoza, a predsjednikom je imenovan prof. dr. sc. Marko Tadić. Članovi su akademik Mislav Ježić, dr. sc. Željko Jozić, doc. dr. sc. Vlatka Štimac Ljubas, dr. sc. Lobel Machala, prof. dr. sc. Marko Alerić, dr. sc. Ivan Magaš, prof. emer. dr. sc. Diana Stolac, prof. dr. sc. Ivan Trojan, prof. dr. sc. Katarina Lozić Knezović, prof. dr. sc. Blaženka Martinović, prof. dr. sc. Irena Zovko Dinković, dr. sc. Snježana Husić, Ljiljana Culjak Vasić i Marija Kaluđer.
Podsjetimo, Prema Zakonu o hrvatskom jeziku, djelokrug Vijeća, kao savjetodavnoga tijela Vlade RH, obuhvaća: skrb o hrvatskom jeziku; promicanje kulture hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi; pitanja zaštite bogatstva hrvatskoga jezika, raznolikosti narječnih idioma te njihove specifične funkcionalne uporabe; predlaganje donošenja mjera za zaštitu, osiguranje slobode uporabe i poticanje razvoja hrvatskoga jezika; sudjelovanje u izradi Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike te praćenje provedbe Zakona o hrvatskom jeziku. Sjedište Vijeća je u Ministarstvu kulture i medija, a mandat članovima traje četiri godine.
Zakon o hrvatskom jeziku obvezuje Vladu RH da u roku od dvije godine donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike uz popis prioritetnih ciljeva i mjera. Državna tijela vlasti bit će dužna zaposliti lektore da bi službeni akti na nacionalnoj i evropskoj razini bili jezično uređeni.
