Brojnim aktivnostima u obilježavanju 500. obljetnice smrti Marka Marulića, »oca hrvatske književnosti« (1450–1524) pridružila se i Matica hrvatska koja je uz ostalo, i u svom časopisu „Hrvatska revija“ iz pera Dina Milinovića objavila članak sugestivnog naslova „Novo lice za staro ime“. U tom iznimnom eseju autor polazi od pitanja „kako se postaviti prema nekome „tko je kroz stoljeća zadobio legendarni status, zaslužio spomenike i mjesto u školskim lektirama i udžbenicima, svojevrsnom prethodniku J. R. R. Tolkiena i njegova epskog obračuna s Mordorom za spas Međuzemlja, nove verzije biblijskog Armagedona“, a na kraju esej završava riječima „Pjevaj dalje, Marko Maruliću!“.
Kada je netko »otac« nacionalne književnosti, svi mu se sklanjaju s puta. Kako se postaviti prema nekome tko je kroz stoljeća zadobio legendarni status, zaslužio spomenike i mjesto u školskim lektirama i udžbenicima?! Je li legenda ikada bila »čovjek od krvi i mesa«? Marulić je rođen 1450. godine, u trenutku kada Splitom već nekoliko desetljeća upravlja Republika sv. Marka, a vlast ugarskoga i hrvatskoga kralja u zaleđu Splita svodi se na nekoliko utvrđenih mjesta, od kojih se najčešće spominje Klis. Marulić će imati tri godine kada Osmanlije osvoje »Drugi Rim« – Carigrad, trinaest godina kada »Bosna šaptom padne«, četrdeset i tri u trenutku kobne bitke na Krbavskome polju, pa će tako njegov život i djelo biti obilježeni stalnim ratovima, u kojima će stradati i njegov brat. Nije to običan sukob; u očima Marulića i njegovih suvremenika, to je borba na život i smrt, a okrutni osvajači će uskoro zakucati i na vrata Splita, skrivenog iza zidina drevne Dioklecijanove palače. U tom smislu, Marulić je svojevrsni prethodnik J. R. R. Tolkiena i njegova epskog obračuna s Mordorom za spas Međuzemlja, nove verzije biblijskog Armagedona. Marulićevi vapaji, pretočeni u Molitvu suprotiva Turkom, i u poruku prvoga nacionalnog epa, Judite, obilježili su njegovu književnu ostavštinu, jednako kao i teološko-moralizatorski spisi po kojima je bio poznat za života, i to u cijelome kršćanskom svijetu… Cjeloviti tekst se može pročitati na poveznici Matica hrvatska – Hrvatska revija 1, 2024. – Novo lice za staro ime
